Kolumna: Generacija novog milenija – millenials ili „oni koji tek dolaze“

Autor Tomislav Tipurić | Objavljeno u Općenito | Objavljeno 25. ožujak 2015, 20:20

0

Bio je petak ujutro, sjedio sam firmi u zajedničkim prostorijama i uz kavu prelistavao novine. Kolega iz financija, koji je baš prolazio mukotrpan proces zapošljavanja novoga čovjeka napravio je kavu i sjeo pokraj mene. „Nećeš vjerovati što mi se jučer dogodilo“ – započeo je priču. Kimnuo sam glavom dajući mu do znanja da ima moju pozornost. Nastavio je: „Imao sam do sada najčudniji intervju za posao. Došao je mladić, sa svojih dvadeset tri-četiri godine i među prvim rečenicama rekao da on želi imati privatni život, da neće raditi vikendom i da želi svoje večeri provoditi sa svojim prijateljima te ne želi da ga pri tome posao ometa. Pazi, nije ga zanimala plaća, sigurnost posla, napredovanje, što mu sve nudimo, ništa…“ Nastavio se taj naš razgovor još nekoliko desetaka minuta te me podsjetio na blog-post na kojeg sam nedavno nabasao u svojim dnevnim šetnjama internetskim portalima, a u naslovu je sadržavao riječ „millenials“.

Što zapravo predstavlja pojam millenials, tko su i zašto su toliko posebni da im se isplati posvetiti čitav tekst? Poznatiji i kao generacija Y, ova skupina mladih ljudi kojima pripada i mladić iz priče, rođenih od tamo negdje sredine osamdesetih prema ovamo, imaju svoje karakteristike te ih se u različitim studijama već godinama proučava i naziva milenijskom generacijom, generacijom koja će u potpunosti promijeniti svijet u kome živimo. S obzirom da bih sa svojih 29 godina trebao pripadati ovoj skupini tvoraca novog svjetskog poretka odlučio sam si dati malo vremena i istražiti koje bi to karakteristike ovih milenijalaca mogao pronaći u vlastitom životu.

Internet je pun materijala koji se na ovaj ili onaj način bave temom „nove lude generacije“. Među prvim zanimljivim resursima pojavilo se online istraživanje centra Paw Research o milenijalcima, gdje sam između ostalih stvari imao priliku i sam ispuniti upitnik i saznati „koliko pripadam generaciji novog milenija“. Ima tu svega i svačega, od pitanja vezanih uz gledanje televizije, čitanje novina i igranje računalnih igara, preko navika korištenja raznih digitalija, sve do političkih i religijskih stavova.

Ukupni rezultati istraživanja u nekim područjima uistinu pokazuju generacijski odmak kod skupine ljudi rođenih u zadnja dva desetljeća prošloga stoljeća. Milenijalci tako šalju 20 SMS poruka dnevno (u usporedbi sa 12 što je prosjek ranije generacije), 75 posto ih ima profile na društvenim mrežama, a njih 20 posto objavilo je vlastitu video snimku na Internetu (što je učinilo samo šest posto prethodne generacije). Ovi su rezultati i logični, s obzirom da je to generacija koja je praktično rođena s televizijom i drugim masovnim medijima, ponajviše Internetom.

Poznavanje tehnologije i činjenice da su od rane mladosti bombardirani razno-raznim vidovima reklamiranja, učinila je milenijalce otpornima na moderne vidove marketinga. Većina njih tako neće vjerovati medijima, bilo da se radi o televiziji, radiju ili pak marketinškim kampanjama na Internetu, nego će tražiti preporuke od svojih prijatelja i isključivo će se voditi prema njima. Formulaciju koju znanstvenici koriste da „argument autoriteta nije nikakav argument“ milenijalci ne samo da poštuju, nego i žive prema njoj. Za njih autoritet jednostavno ne postoji, već uvijek vrijedi princip jednakosti, a uvjeriti ih u svoju priču možete jedino argumentima, nema način da im nešto naredite, bit će ih potrebno uvjeriti. Ipak, ako ih uspijete uvjeriti, dobit ćete na svojoj strani najveće i najbolje agitatore koji će se poistovjetiti s vama i drugim članovima vaše organizacije.

Upravo zbog toga poslodavci i dolaze do problema pri zapošljavanju ovih mladih genijalaca, kod njih standardne metode privlačenja kadrova u organizaciju jednostavno ne prolaze. Ipak, uronjenost u digitalni svijet od njih je napravila svestrane pojedince, čije se vještine mogu primijeniti u različitim segmentima poslovanja te su zbog toga više nego nužni u svim timovima koji žele biti konkurentni u današnje vrijeme. Za uspjeh tog hrabrog poduhvata integracije bit će nužno učiniti promjenu u načinu na koji svojim zaposlenicima osiguravamo napredak te kako im raspoređujemo zaduženja.

Ispunjavanje ranije spomenutog upitnika donijelo mi je 66 bodova ili postotaka, od mogućih sto. Da bih se mogao nazvati pravim milenijalcem, trebao sam dobiti nekoliko postotaka više, njih 73. Nisam se nešto previše proslavio, čini se da smo mi u Hrvatskoj i po tome u malome zaostatku za svjetskim trendovima, barem nekih 4-5 godina. No, bilo kako bilo, priča s početka nam jasno govori da su oni tu, na vratima poslovnog svijeta i da nam ne preostaje ništa drugo osim poslovnog suživota. Nije to zapravo ni toliko strašno, svaka nova mlada osoba donosi svježinu u naše organizacije. Nama, naravno, predstoji naučiti kako ih uklopiti i njihovim talentima upotpuniti spektar znanja i vještina koji naše timove vodi do uspjeha. Priliku za to dobit ćemo i na ovogodišnjoj jubilarnoj 15-oj WinDays konferenciji.

Objavljeno u Večernjem IQ-u povodom WinDays15 konferencije, veljača 2015

Komentiraj