Microsoft Cloud – tri godine poslije

Autor Tomislav Tipurić | Objavljeno u Cloud, Konferencije | Objavljeno 30. travanj 2014, 14:03

0

Prije tri smo godine po prvi puta u Mreži, i to ovom WinDays izdanju, pisali o računalstvu u oblaku. Microsoft je tada tek stvarao svoje vlastite servise i cijela je priča još bila u povojima. Ovu ćemo temu broja posvetiti proučavanju v2 verzije Microsoftove cloud priče…

MSC13_Illus_Cloud_015_rgb

I, što se sve promijenilo od prije 3 godine? Rekli bismo – dosta toga. Računalstvo u oblaku danas je apsolutni mainstream. Više ne govorimo o trendu, tehnologiji budućnosti, već zapravo skoro svaki IT korisnik u poslovnom ili privatnom segmentu svoga života koristi barem jedan cloud servis.

Prije 3 godine još smo tragali za definicijom, različiti su ponuđači oblačnih usluga različito poimali računalstvo u oblaku. Danas je i na Wikipediji jasno navedeno da je računalstvo u oblaku zapravo korištenje računalnih resursa, hardvera i softvera u vidu usluge dostavljene putem računalne mreže, a najčešće Interneta. Kod definiranja pojmova koji dolaze iz anglo-saksonskog svijeta, uvijek se zgodno poslužiti web stranicom dictionary.com. Ako tamo upišete riječ „cloud“ dobit ćete 5 definicija riječi. Prve četiri su nekako logične i očekivane, govore o meteorološkoj pojavi ili pak oblaku dima odnosno prašine. Peta je strašno zanimljiva, a ona definira riječ oblak kao bilo što što zamračuje ili zamućuje ili izaziva sumornost, brigu, sumnju ili sramotu. Interesantno, zar ne? Koliko smo samo puta spomenute pojmove vezali upravo uz računalstvo u oblaku.

megatrendovi

Dakle, dosta se toga promijenilo, IT industrija uistinu je prigrlila cloud i odlučila iskoristiti njegov puni potencijal. U spomenuto „davno“ vrijeme, oblak smo dijelili na privatni i javni, a njegove usluge na IaaS-PaaS-Saas. Danas znamo da to baš nije bilo najsretnije rješenje jer uspoređujemo tehnologije (Infrastructure-as-a-Service i Platform-as-a-Service) sa poslovnim modelom (SaaS). Mudrije bi bilo govoriti o cloud aplikacijama (Software-as-a-Service aplikacije), cloud platformama (pri čemu mislimo na javne cloud platforme, IaaS i PaaS) te privatne oblake, koji zapravo predstavljaju tehnologije javnih cloud platformi primijenjene u vlastitom podatkovnom centru, a koji mogu biti povezani s javnim oblakom.

Što korisnici žele?

U skladu s gornjom podjelom, organizacije koje će koristiti usluge računalstva u oblaku, najčešće će koristiti sve tri opcije, za neke će scenarije koristiti cloud aplikacije (E-mail, dijeljenje dokumenata, video konferenciranje i sl.), pisat će nove ili migrirati postojeće aplikacije na javne cloud platforme (IaaS i PaaS), a neke će aplikacije i dalje pokretati u privatnom oblaku, što zbog određene regulative, što zbog komfora, što zbog drugih razloga. Iz ovoga vrlo jasno proizlazi kako su privatni i javni oblak zapravo komplementarne tehnologije, koje rješavaju različite probleme. One idu u skladu s korisničkim željama za boljim podatkovnim centrima, smanjenjem broja (i veličine) vlastitih podatkovnih centara i integracijom svih usluga, gdje god se pokretale. Privatni će oblak učiniti naš podatkovni centar (dakle onaj u čiji smo hardver investirali novce) efektivnijim i efikasnijim, a javni će nam oblak, obje njegove vrste, pružiti mogućnost korištenja vanjskih podatkovnih centara s masivnim skaliranjem i troškom ovisno o korištenju.

Zapreke za adopciju javnog oblaka – Kol’ko je to sigurno? Hoće’l to radit’?

securityGotovo svaka diskusija o primjeni računalstva u oblaku počne s istim pitanjima. Korisnike zanima koliko je to sigurno, pri čemu rijetko kada definiraju pojam sigurnosti. Također ih zanima koliko su sami podatkovni centri pouzdani, bez kvalitetnog razmišljanja o tom što za njih zapravo znači pouzdano i kako pouzdanost mjeriti. Problem je zapravo antropološke prirode, svaki je čovjek donekle uplašen onog trenutka kada nešto ispušta iz svojih ruku tj. kada mora naučiti imati povjerenja u nekoga drugoga. Cloud od nas upravo zahtijeva takvo razmišljanje – moramo sve dobro provjeriti, ali moramo naučiti vjerovati našem pružatelju cloud usluga, jer toga trenutka on prestaje biti naš dobavljač, već postaje našim ključnim partnerom.

Činjenica je da većina korisnika već ima ogromnu dozu povjerenja u brojne aktualne cloud vendore, pa tako i Microsoft. Koliko samo korisnika koristi „najstrašniji cloud servis na svijetu“ – Windows Update? Praktički svatko tko ima legalnu kopiju Windowsa. Svakih nekoliko tjedana Microsoft na naša računala instalira ogromne količine programskog koda. Tko provjerava što zapravo Microsoft u tom trenutku spušta u naše podatkovne centre? Istina je, neki provjeravaju pouzdanost, tj. hoće li njihov sustav raditi nakon spomenutog skupa zakrpi, ali nitko ne provjerava šalje li taj novi kod kakve informacije van ili pak radi kakve druge sumnjive radnje na našoj infrastrukturi. Nitko ne pita upravo zato što vjeruje Microsoftu – svi su svjesni činjenice da si Microsoft ne može dozvoliti takvo što jer bi sam sebi rezao granu na kojoj sjedi. Isto je tako i sa podacima i softverom u cloudu – ako vjerujete Windows Updateu, nemate razloga ne vjerovati uslugama računalstva u oblaku.

Što se pak pouzdanosti tiče, tu je priča još jednostavnija – Microsoftovi podatkovni centri bit će makar onoliko pouzdani koliko su i vaši vlastiti. Istina je da se događaju prekidi u radu, no to je toliko rijetko je SLA od 99,95% više nego siguran. Podatkovne centre javnog oblaka nikad ne treba uspoređivati sa savršenstvom, nego s onim što trenutno imate. Naravno, ako stvar ne bude radila, Microsoft će platiti.

Ček… postoje različite vrste?

Prema Gartneru, javne oblake dijelimo na Reliable (doslovni prijevod bi bio pouzdane) i Best-Effort (najbolje što je moguće) javne oblake. Oba pojma prevedena na hrvatski jezik ne govore ništa o specifičnostima usluge. Zbog toga ćemo se koristiti engleskom terminologijom. Reliable javni oblak je vrsta računalnog oblaka u kome sama infrastruktura, odnosno poslužiteljska i mrežna oprema, osigurava pouzdanost. Kod Best-Effort javnog oblaka, aplikacija, odnosno softver je taj koji osigurava pouzdanost.

Tehnološki gledano, podatkovni centri Reliable javnog oblaka građeni su sa skupim hardverom i mrežnom opremom. To su sofisticirani poslužitelji raspoređeni u klastere na kojima se pokreću virtualne mašine sa svim blagodatima modernih hipervizora, poput primjerice live migrationa. Podaci su, jasno, pohranjeni na skupom SAN storageu. Primjer ovakvog javnog oblaka jest bilo koji (pravi) hosterski oblak, izgrađen, primjerice, kombinacijom System Centra 2012 R2 i Windows Servera 2012 R2 Hyper-V-a.

Podatkovni centar Best-Effort javnog oblaka zapravo se sastoji od ogromne količine iznimno jeftinog hardvera. To su tzv. commodity serveri unutar kojih se nalaze „obični“ diskovi – nema skupog SAN storagea, nema nikakvih klastera, nema ničega na što ste navikli u vašim vlastitim podatkovnim centrima. Kako bi se vaša aplikacija nesmetano pokretala u ovakvom cloudu, ona mora biti sposobna raditi u više instanci paralelno, jer ćete jedino tako dobiti SLA od 99.9…%. Tako, primjerice, Microsoft s Azureom ili pak Amazon s EC2-om jamče da će barem jedna od 2+ instanci uvijek biti dostupna (gdje uvijek znači 99.95%). Zbog ovakvog pristupa infrastrukturi, Best-Effort javni oblaci puno su jeftiniji od svoje Reliable braće.

Priča ni ovdje nije ili-ili. Svaki od spomenutih pogodan je za određene scenarije. Reliable javni oblak može zamijeniti vašu postojeću infrastrukturu koja pokreće mission-critical scenarije – aplikaciju migrirate kod hostera i priča sve radi kao i prije. Pogodnosti ovakvog pristupa su svakako brzi pristup novim resursima (nema nabavke i konfiguracije hardvera) uz ograničenu obvezu. Best-Effort javne oblake koristiti ćete, rekli bismo, u svim ostalim scenarijima, za migraciju većine postojećih aplikacija, sve nove aplikacije, brojne infrastrukturne scenarije kao što su pohrana velike količine podataka i backup, obradu velike količine podataka (Big Dana) i slično. Njegove su pogodnosti svakako niska cijena, elasticitet te iznimno brzi pristup novim resursima.

Nakon ove kratke analize trenutnog stanja računalstva u oblaku, vjerujemo da vas zanima što to sve Microsoft ima za reći i kako se te nepregledna hrpa različitih cloud proizvoda uklapa u ovu priču. Sve to možete potražiti u tekstovima koji slijede.

Objavljeno u posebnom izdanju časopisa Mreža povodom WinDays14 konferencije

Komentiraj