Zašto svijet treba nove Windowse?

Autor Tomislav Tipurić | Objavljeno u Proizvodi | Objavljeno 26. kolovoz 2015, 12:13

1

Svakih nekoliko godina već ionako uzburkani svijet informacijskih tehnologija prodrma snažni pacifički zapadni vjetar donoseći brojna pitanja, ali i dašak svježine na naša računala, što god ona bila. Naravno, radi se o Windowsima…

Windowsi 10 - način rada prilagođen desktopu (lijevo) i tabletu (desno)

Windowsi 10 – način rada prilagođen desktopu (lijevo) i tabletu (desno)

Posljednjih se mjeseci na naslovnicama portala koji se bave tehnologijom pojavljuju i snimke ekrana novih Windowsa – Windowsa 10. Nova verzija Windowsa, oko čijeg je nazivlja još uvijek obavijen veo misterije koji skriva tajni razlog preskakanja broja 9, otvorenije no ikad koketira sinformatičkom publikom ne bi li što više njih privukla da ju instaliraju na svoja, makar testna računala, tablete (i mobitele) i tako se priključe svekolikoj zajednici insajdera koji povratnim informacijama zapravo omogućuju stvoriti najbolji, najkvalitetniji, najstabilniji i najprilagođeniji operativni sustav današnjice za sve uređaje, od čipova preko tableta i mobitela do laptopa i desktopa odnosno igraćih konzola.

Parafrazirajući naslov članka iz Supermenovog Povratka kojim je famozna Lois Lane zaradila fiktivnog Pulitzera, žaleći za odlaskom svoga voljenog heroja i ljubavnika, tragamo informatičkim bespućima upravo u potrazi za odgovorom na pitanje trebaju li zaista svijetu novi Windowsi?

U počecima, bijahu dva

Kako bismo odgovorili na pitanje o potrebi novih Windowsa moramo pogledati u prošlost. Prisjetimo se samo početka 90-tih i Windowsa 3.11. To je zapravo vrijeme DOS-a i nebrojenih aplikacija pisanih u Clipperu koje su sve užasno podsjećale jedna na drugu, a računalna se ekspertiza mjerila u količini riječi u minuti. Umjesto računalnih znalaca imali smo daktilografe. Windowsi toga vremena unijeli su određenu dozu svježine. Iako je dosta aplikacija i dalje bilo osuđenu na legendarnu komandnu liniju, dio ih je počeo bježati u grafičko korisničko sučelje. Windowsi su donijeli i mogućnost paralelnog rada na više aplikacija (famozni multi-tasking) bez kojeg danas više ne možemo zamisliti ni mobilne telefone, a kamoli računala.

Windowsi 95 koji su uslijedili kasnije jednom su zauvijek promijenili računalni svijet i omogućili svakome da se vrlo brzo nauči koristiti računalom. Možemo biti toliko odvažni i reći da je računalna pismenost rasla usporedno s brojem instalacija 95-ice. Njegovi ušminkani nasljednici u vidu Windowsa 98 i 98 SE samo su dodatno utvrdili Microsoftovu prevlast na kućnim desktopima.

Paralelno s ovom, rekli bismo consumerskom verzijom Windowsa, razvijala se i ona poslovna – Windows NT. NT sustav, baziran na nešto drugačijem kernelu i usmjeren prema mrežnom radu, tražio je svoje mjesto u svijetu korporacija, multinacionalnih kompanija, velikih timova gdje su IBM i Nowell s različitim Unixoidima bili odgovor na apsolutno sva pitanja. Iako prva verzija (zbog nekog razloga poznata pod brojem 3.1), koja se sastojala od serverske i klijentske (Workstation) inačice, nije napravila revoluciju, do verzije 4.0 Microsoft je već poprilično ispeglao stvari i počeo uzimati svoj dio kolača u segmentu mrežnih poslovnih korisnika. Da ne bi bilo zabune – i Windowsi 9x su se koristili u poslovnim okruženjima, no zbog arhitekture OS-a nisu mogli odgovoriti na sve zahtjeve.

Proces sjedinjavanje XBOX, Windows Phone i Windows (desktop) platformi kulminira Windowsima 10

Proces sjedinjavanje XBOX, Windows Phone i Windows (desktop) platformi kulminira Windowsima 10

Inženjeri i produkt menadžeri su uporno unaprjeđivali Windows platformu, konstantno razbijajući glavu kako će ove dvije struje, 9x i NT, spojiti u jednu. Pojavom prve beta verzije NT-a 5.0 krenule su glasine da će upravo on biti taj koji će označiti spajanje kućne i poslovne verzije Windowsa. Razvijen je novi driver model – novi način komuniciranja s hardverom, što ga je činilo prvim Windowsima NT koji su bili u stanju iskoristiti napredne funkcionalnosti 3D akceleriranih grafičkih kartica. U mrežni svijet donijeli su Active Directory i kriptirani datotečni sustav te postali de facto standard za brojne poslovne korisnike. Ipak, druga je beta, pri kojoj OS mijenja i naziv u Windows 2000, značila otrježnjenje za sve kućne korisnike (u značajnoj količini gamere), jer upravljačkih programa za većinu hardvera jednostavno nije bilo, a kompatibilnost s velikom količinom 3D aplikacija jednostavno nije postojala. Tako je jedna od najstabilnijih verzija Windowsa ikad pronašla svoje mjesto pod suncem u korporativnom svijetu, dok su kućni korisnici dobili osvježenje Windowsa 98 u vidu Windowsa Me, koji je, uz Vistu, vrlo vjerojatno najomraženiji operativni sustav ikada.

Jesu li svijetu trebali Windowsi 2000? Naravno da jesu. Postavili su čvrst temelj za sve ono što je uslijedilo kasnije.

Iskustvo vodenih boja

Microsoft sljedeći put želi napraviti preokret, želi sve svoje korisnike na istoj platformi: poslovnjake, studente i učenike, gamere, pisce, programere i dizajnere, apsolutno sve. Hardverski partneri rapidno prihvaćaju novi model izrade upravljačkih alata i omogućuju Microsoftu da izvorni kôd 9x (i Me) platforme jednom zauvijek pošalje u povijest. Windowsi 2000 postaju osnova za, do sada, najpopularniji operativni sustav ikad – Windowse XP. XP je napokon zadovoljio potrebe i poslovnih i kućnih korisnika, podržao je sav mogući hardver od skenera i printera do raznih varijanti grafičkih akceleratora, integriranih modula na jeftinijim matičnim pločama, naprednih zvučnih kartica koje su koristili DJ-evi, što god da ste poželjeli radilo je s Windowsima XP. Radile su i aplikacije, barem velika većina njih. Usavršen je mrežni rad, a pojavom Windows Servera 2003, Microsoft bezecira svoje mjesto u podatkovnim centrima poslovnih korisnika.

Nedovršena priča

Mnogi su mislili da je XP kraj, da nema apsolutno nikakve potrebe za bilo kojim novim OS-om ikad više. Naravno da je realnost drugačija. Inženjeri u Redmondu bili su svjesni načina na koji se još može unaprijediti sustav da bi odgovorio na pitanja koja pred njega stavljaju sveprisutnost interneta i pojava poveće količine podataka kroz video, bogatije web stranice i sve brojnije web aplikacije.

Za bolje iskustvo rada na računalu trebalo je unijeti temeljite promjene. 3D ubrzivače (danas ih jednostavno zovemo grafičkim karticama), tada već prisutne na gotovo svim računalima, trebalo je iskoristiti i u svrhu stvaranja bogatijeg korisničkog sučelja samog OS-a. Bilo je potrebno i olakšati snalaženje u ogromnoj hrpi dokumenata koji su čučali na našim diskovima, za što ih je trebalo prvo indeksirati. Zbog pojave ogromnih sigurnosnih problema, bilo je potrebno aplikacije „učahuriti“ i ne dopustiti im da bez korisnikovog znanja rade dublje promjene na operativnom sustavu. Internet je morao postati dijelom samoga OS-a kroz sve moguće načine.

Ovi, i brojni drugi zahtjevi natjerali su Microsoft da još jednom iznova razmotri arhitekturu samoga OS-a i pokuša dio priče napisati od početka. Spominjali su se novi datotečni sustavi organizirani kao relacijska baza podataka (WinFS), razno-razni 3D enginei koji bi upravljali sučeljem i brojne druge ideje. Na koncu smo dobili Vistu, dugo iščekivan i katastrofalno primljen operativni sustav. Ne, nije on bio spor, kad ste mu dali dovoljno memorije. Nije on bio niti loše dizajniran, ako ste imali dobru grafičku karticu. Nije bio… Da, dojam je kako je Visti trebalo još pola godine do godinu dana da bude dovršena, ali nije se više moglo čekati.

I sad je opet pitanje je li svijetu trebala Vista? Ma naravno da jest, jer je Vista unijela promjene u jezgri OS-a na kojima će se kasnije graditi Windowsi 7, 8 pa i 10.

Pun pogodak

Vrlo brzo nakon Viste pojavljuje se prva beta Windowsa 7. Već se u startu dalo naslutiti da je Microsoft uspio riješiti sve probleme koje je imao s Vistom. Količina resursa je smanjena, OS ubrzan, sučelje dodatno optimizirano. Kada su se 2009. pojavili na policama, prodavali su se kao niti jedan OS do tada. Nema se tu što za dodati, Windowsi 7, građeni na Vistinim temeljima, dali su svijetu ono što mu je tada trebalo – najbolji operativni sustav za desktop i laptop računala. Ipak, to već pola godine kasnije nije bilo dovoljno. Pojavljuju se neki novi uređaji – pametni telefoni i tableti.

S novim Windowsima Internet Explorer i službeno odlazi u mirovinu, a na scenu stupa Spartan

S novim Windowsima Internet Explorer i službeno odlazi u mirovinu, a na scenu stupa Spartan

 

Prilika za obrat

Microsoft je u svijetu pametnih telefona i tablet uređaja bio prisutan puno prije nego je on zapravo i postojao. Windows XP Tablet PC edition, Windows CE, Windows Mobile samo su neki od naziva proizvoda kojima se moglo upravljati dodirom odnosno elektroničkom olovkom (stylusom). Ipak, sve je to bilo puno prije vremena i s relativno malo korisnika.

Kada je 2007. godine Apple svijetu pokazao prvi iPhone stvorena je nova kategorija uređaja – prvi uistinu pametni telefon. Slična se priča dogodila i s iPadom. Google se pak s Androidom vrlo dobro smjestio u prateću poziciju iz koje je u iznimno kratkom roku prerastao u lidera i platformu broj 1 u svijetu pametnih telefona i tableta.

Microsoft je trebao svoga igrača i trebao ga je brzo. Prvo se dogodio Windows Phone 7, nasljednik Windows Mobile platforme (iako s njom osim imena Windows nije dijelio apsolutno ništa). Svi koji su ga koristili uvidjeli su ogroman potencijal. Međutim, tržište nije reagiralo jer je ponuda uređaja bila iznimno uska, a prvoj je verziji nedostajalo funkcionalnosti. Uslijedilo je partnerstvo s Nokijom i pojava prvih Lumia s Windows Phoneom 7.5. Reklamiralo se na sve strane i prodaja je krenula. Doduše polaganim tempom, ali je krenula.

Windowsi 10 radit će na svim uređajima od mobitela, preko tableta i laptopa do igraćih konzola

Windowsi 10 radit će na svim uređajima od mobitela, preko tableta i laptopa do igraćih konzola

Microsoft užurbano radi i na nasljedniku sedmice – Windowsima 8. Metro sučelje (kasnije zbog pravnih razloga preimenovano u Modern UI) popularizirano na Windows Phoneu prenosi i u svijet računalnih operativnih sustava te stvara Start ekran koji se rasprostire preko cijelog ekrana ne bi li korisniku velikim ikonama omogućio pokretanje razno-raznih aplikacija. Pojavljuju se i prvi tableti koji pokreću pre-beta (Developer preview) i beta (Consumer Preview) verziju OS-a i vidljivo je da je Microsoft stvorio iznimno dobar operativni sustav za tablet uređaje. Funkcionalnostima OS-a moguće je upravljati prstima, a sve poznate aplikacije rade bez ikakvih problema – briljantno, zar ne?

Iako je na početku djelovalo kako će Windowsi 8 (i njihova kasnija Phone 8 verzija koja je dijelila istu jezgru s računalnom varijantom) postati uistinu jedinstven operativni sustav za sve uređaje od telefona do desktopa, to se ipak nije dogodilo. Korisnici računala bez ekrana osjetljivih na dodir (bilo laptopa, bilo desktopa) jednostavno nisu vidjeli prednosti u prelasku na novi OS. Dapače, vidjeli su probleme u nedostatku standardnog start izbornika i touch-first sučelju. Microsoft se malo po malo trudio dodavati funkcionalnosti u Windowse 8 kako bi zadovoljio potrebe desktop korisnika i to je donekle pomoglo.

Proširena stvarnost – hologrami u našem svijetu korištenjem Windowsa 10 i Hololense uređaja

Proširena stvarnost – hologrami u našem svijetu korištenjem Windowsa 10 i Hololense uređaja

Iako su neki 8-icu nazivali ponovljenom Vistom, svatko tko ju je ikada koristio zna da tomu nije tako. Svijet je uistinu trebao Windowse 8 jer smo s njima po prvi puta dobili poslovno primjenjive tablet uređaje, kao i čitavu lepezu novih vrsta uređaja u vidu laptopa koji se zakretanjem, okretanjem ili pak odvajanjem ekrana pretvaraju u potpuno funkcionalne tablete.

Na kraju, ili pak na početku…

I dođosmo do današnjeg vremena – izlaska konačne verzije Windowsa 10. Već smo vidjeli puno – Microsoft nam donosi Windowse na IoT (Internet-of-Things) uređaje, Hololense, način rada prilagođen vrsti uređaja, podršku za sve stare aplikacije te novi aplikacijski model (Universal Apps) gdje će jednom napisana aplikacija raditi na tabletu, laptopu, mobitelu, dekstopu i XBOX-u.

Na koncu, trebaju li svijetu novi Windowsi? Možda ne koliko i Supermen, ali odgovor je da – trebaju, možda danas više nego ikad, ne kako bi čovječanstvo spasili, već kako bi mu još jednom pokazali koliko tehnologija može unaprijediti privatni i poslovni život. Windowsi 10, kao i svi njegovi prethodnici uistinu grade budućnost. Ako ste ponosni vlasnici 7-ice ili 8-ice, započnite s Windowsima 10 već danas!

Članak je u osnovnom izdanju objavljen u posebnom izdanju časopisa Mreža povodom WinDays15 konferencije

Comments posted (1)

Super članak! Doduše, Superman uvijek ima i Lex Luthora… 🙂

Podijeljeno na društvene mreže http://www.evision.hr! Keep up the good work!

Komentiraj